Andro Tomić rođeni je Hvaranin koji je život posvetio vinu. Nakon dvadeset godina usavršavanja u struci na fakultetima, institutima i vinarijama u Francuskoj i drugdje, odlučio se vratiti na svoj otok i proizvoditi vlastita vina. Vjerujući da Hvar s autohtonim sortama, pogodnom klimom i izuzetnim položajem vinograda može vratiti davno izgubljeni vinarski ugled, nastavlja obiteljsku tradiciju proizvodnje vina staru 150 godina. Danas legendarna vina poput „1991.“ dokazala su da plavac mali može konkurirati svjetski renomiranim sortama i služila su kao putokaz renesanse hvarskog vinarstva. Na tom tragu, 1993. Andro osniva i tvrtku pod nazivom Bastijana čiji su osnovni ciljevi ostali proizvodnja vina vrhunskih dosega, kao i promicanje kulture vina.

Prikazuje se svih 4 rezultata

PLAVAC TOMIĆ 0.75l

13,87 
Plavac Tomić je najpoznatije vino vinarije Tomić koje čini više od polovice ukupne proizvodnje vinarije. Proizvodi se od sorte plavac mali, najvažnije dalmatinske crne sorte. Za ovo vino kombiniramo grožđe vrhunske kvalitete sa sunčanije južne strane otoka s grožđem iz vinograda sa sjeverne strane koji daju laganija vina, svježih voćnih aroma. Tipične sortne arome plavca (šljive, višnje i tamnog bobičastog voća, prirodnog bilja – smilja i mediteranskog bilja) zaokružuju se kraćim odležavanjem u korištenim hrastovim bačvama, što vinu daje i diskretne note drva, kave i začina.

TOMIĆ BELECA 0.75l

13,87 
Izvorno s Korčule, pošip se udomaćio diljem Dalmacije i odnedavno doživio procvat kao jedna od najhvaljenijih hrvatskih bijelih sorti. Daje vina punog tijela i moćnih aroma, koje se stoga tradicionalno kombiniraju s laganijim sortama. Bogdanuša je autohtona hvarska sorta izrazite svježine i cvjetnih aroma. Sadi se najčešće na crljenici što joj daje dodatne osvježavajuće kiseline – zbog čega izvrsno parira pošipu. U toj sinergiji svaka od sorti daje ono najbolje od sebe: pošip moćnost, bogato tijelo i umjerenije kiseline te tipične sortne arome marelice, breskve (koštunjićavog voća) i mineralnost, a bogdanuša nježnije cvjetne arome i svježinu. Rezultat je karakterno južnjačko, ali i lepršavo vino s nižim postotkom alkohola (oko 12.5 %) koje ga čini idealnim izborom za dnevnu konzumaciju i sve slične prilike koje traže laganija vina. Naziv vina u dijalektu znači ljepotu (tal. bellezza).

TOMIĆ CAPLAR 0.75l

44,92 
Vino Caplar je, kao što mu ime sugerira, inovativna kupaža cabernet sauvignona i plavca malog, u omjeru 50-50%. Plavac mali s južnih padina Hvara i cabernet iz vinograda sa sjeverne strane Hvara vinificiraju se odvojeno, nakon čega se kupažiraju i odležavaju šest mjeseci u barrique bačvama. Rezultat je vino uglađenih tanina, u kojem intenzitet i sortne arome plavca oplemenjuje elegancija i svježina caberneta. Karakteristični mirisi šljiva, sušenog grožđa i zemlje nadopunjuju se tako aromana crnog ribizla, začina i drugim nijansama. Vinu predviđamo i potencijal za starenje veći nego u drugih plavaca. Svaka boca s ponosom nosi vinarov potpis koji jamči za misao otisnutu na etiketi: ˝Proizvedeno u sprezi Hvara, ljubavi i znanja.˝

TOMIĆ HEKTOROVIĆ 0.5l

25,97 
Prirodno je desertno vino koje se proizvodi jedino u obalnom dijelu Hrvatske, od pamtivijeka. Prema legendi i car Dioklecijan je 305. godine kada je došao u Split uživao u “vinuum sanetum” ili “svetom vinu” kako su ga tada zvali. Grožđe lokalnih sorti (pošip, maraština, prč, muškat žuti, itd.) bere se pri punoj zrelosti – zreliji grozdovi, prošarani suhvicama, dolaze s biranih položaja. Selektiraju se najbolji zdravi grozdovi koje se zatim slažu na slamu u dobro provjetrenim prostorima (tradicionalno na tavanima kuća, danas u sušarama). Srodan je talijanskom Vin Santu i nekolicini drugih mediteranskih slatkih vina. Rezultat je slatko vino, izbalansirano kiselinama koje mu daju pitkost i svježinu, aroma zrelog južnjačkog voća, suhih marelica, grožđica, narančine kore, smokava, kao i aromatičnih cvjetnih nota. Starenje pridonosi kompleksnosti, razvijaju se tercijarne note karamela, meda i suhog voća, a Prošek ima vrlo dugi rok trajanja. Običaj je da se prilikom rođenja djeteta napravi demižon prošeka koji će se otvoriti na vjenčanju ili u drugoj prilici, desetljećima kasnije. Prošek Hektorovich dobio je ime po velikom hvarskom pjesniku, plemiću i hedonisti Petru Hektoroviću.